menstruacija

Definicija
Menstruacija je cikličko krvarenje iz maternice koje nastaje kao posljedica ovulacije. Ovulacija je izbacivanje jajne stanice iz jajnika. Rezultat ovulacije je i proizvodnja hormona estrogena i progesterona koji se "pripremaju" za oplodnju jajne stanice i trudnoću. Ukoliko oplodnja izostane, jajna stanica propada, razina hormona pada i nastaje ljuštenje maternice. Krv i odljušteno tkivo maternice izlučuje se kroz rodnicu što se naziva menstruacija, mjesečnica ili menzes.

Jajnik i ovulacija
Ženski fetus u 24-26. tjednu trudnoće ima mnoštvo primordijalnih folikula (jajnih stanica okruženih potpornim, hranidbenim stanicama). Do puberteta ih velika većina odumire i u njega se ulazi s 300-500 primordijalnih folikula. Folikuli se mogu razvijati i doživjeti ovulaciju ako postoji hormonalna podrška od strane hipotalamusa i hipofize. Pod utjecajem hormona FSH i LH stanice folikula rastu i razvijaju se u Graafov folikul. Maksimalno raste razina estradiola i posljedično LH i dolazi do pripreme za ovulaciju. U roku od 24-36 sati nastupa ovulacija: izbacivanje jajne stanice s nešto potpornih stanica iz Graafovog folikula. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tkivo koje proizvodi progesteron. Zajedničkim djelovanjem progesteron i estrogen potiču tkivo kojim je obložena maternica na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođeno jajašce može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajašce oplođeno, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu. Corpus luteum nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Kada ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (latinski za "bijelo tijelo"), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.

Zašto u ciklusu sazrijeva samo jedan folikul kad ih u jajniku ima 300-400?
Hormoni hipofize FSH i LH djeluju na sve jajne stanice koje su u određenoj fazi, ali se u jajniku događa selekcija i izbor dominantnog folikula. On počinje brže rati jer je bolje prokrvljen pa mu stiže više FSH i LH, stvara estrogene i blokira hipofizu. Dominantni folikul izlučuje protein inhibin, dominantnu tvar za potiskivanje izlučivanja FSH i LH iz hipofize. To znači da hipofizu potiskuje s dva mehanizma - estrogenom i inhibinom.

Hormonska regulacija menstruacije
Hipotalamus (područje u mozgu) i hipofiza (žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena na bazi mozga) reguliraju reprodukcijske hormone. Kod žena sedam ključnih hormona kemijski regulira reprodukcijski sustav.

Hipotalamus prvo izlučuje hormon koji otpušta gonadotropin (GnRH). GnRH se otpušta u hipofizu kroz posebni krvotok koji povezuje te dvije strukture - portalni krvotok. Zatim ovaj hormon stimulira hipofizu na proizvodnju hormona koji stimulira folikule (FSH) i proizvodnju luteinizacijskog hormona (LH). Jajnici pod utjecajem FSH i LH izlučuju estrogen, progesterone i muški hormon koji čine hormonsku skupinu neophodnu za normalnu reprodukcijsku funkciju. Hipofiza također izlučuje prolaktin za koji se čini da nije značajan za odvijanje ovulacijskog ciklusa, ali je odgovoran za dojenje nakon poroda.

Ako se tijekom života poremeti odnos FSH i LH stvara se više muških hormona i posljedice su izostanak ovulacije, pojačana dlakavost, debljanje.

GnRH se izlučuje u pulzatilnom (valovitom) obliku. Osim u hipofizu preko portalnog krvotoka otpušta se i u moždanu tekućinu preko ependimskih stanica treće moždane komore. Smatra se da jedan dio ima pulzatilno, a drugi bazalno djelovanje (stalno se izlučuje). Muški hipotalamsu ima trajno bazalno, a ženski pulzatilno izlučivanje što je bitno za cikličke promjene ženskih spolnih organa i nastanak ovulacije i menstruacije. Ako izostane pulzatilno izlučivanje, izostaje i ovulacija. Na ovom principu se temelji hormonska kontracepcija.

Vanjske manifestacije menstruacije
Kad govorimo o vanjskim manifestacijama menstruacije, mislimo na promjene sluznice maternice. Te se promjene mogu dogoditi i u novorođenčeta pod utjecajem hormona majke. Promjene sluznice maternice događaju se i opisuju u dvije faze: proliferativna i sekretorna.

Proliferativna (folikularna) faza
Folikularna faza uključuje menstrualno krvarenje nakon čega dolazi do rasta i zadebljanja (proliferacije) sluznice maternice - endometrija.

Obično traje 10 do 14 dana. Prvi dan je obično prvi dan krvarenja. Krvarenje u prosjeku traje 6 dana. U to su vrijeme koncentracije estrogena i progesterona najniže. Na kraju menstrualnog krvarenja počinje proliferativna faza kada endometrij počinje rasti i postajati deblji. Koncentracije FSH se povećavaju i stimuliraju dozrijevanje nekoliko folikula tijekom perioda od dva tjedna, dok jajašca ne dosegnu svoju trostruku veličinu. U tom razdoblju FSH također potiče jajnike na proizvodnju estrogena, koji stimulira snažno bujanje LH oko 14-og dana. Povećanje LH uzrokuje ovulaciju kod koje najveći folikul puca i jajna stanica se izbacuje.

Ovulacija i sekretorna (lutealna) faza
S ovulacijom (obično 14-og dana u 28-dnevnom ciklusu) proliferativna faza prestaje i počinje sekretorna (lutealna) faza koja traje oko14 dana. U ovoj fazi stanice sluznice endometrija se povećavaju i skuplja se sluz u žlijezdama. Maksimalni stupanj sekrecije se postiže 21-22- dan ciklusa. Ovo se obično zove pred-menstrualnim razdobljem. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tijelo, koje proizvodi progesteron. Ako ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (lat.: "bijelo tijelo"), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem. Osnovni uzrok menstruacije je, dakle, pad razine hormona ispod određene razine. Svaki pad hormona dovest će do krvarenja u sluznicu.

Trajanje i količina menstruacijskog ciklusa
Kao pravilo se navodi trajanje menstrualnog ciklusa od 28 dana počevši od prvog dana menstruacije. 29. dan bi se trebala pojaviti nova menstruacija. Međutim, ginekolozi izvješćuju kako jedva 10-12% žena ima takav, idealan, ciklus. Stoga se normalan menstruacijski ciklus uzima kao 28ą7 (sedam dana duže ili kraće od idealnog). Trajanje menstruacije je obično 4-7 dana. Duža krvarenja postoje kod žena koje koriste kao kontracepciju unutarmaternične uloške - spirale. Ginekolozi kao pravilo uzimaju da svako krvarenje koje traje duže od 7 dana nije menstruacija već krvarenje, dakle nenormalna pojava kojoj treba otkriti uzrok.

Količina menstrualne krvi je varijabilna, prosječno do 80 ml. Ta krv je uvijek tekuća, ne zgrušava se. Komadići koji izgledaju kao ugrušci u biti su veći komadi izljuštene maternice.

Kad je menstruacija moguća
Menstruacija je kod žena moguća ako ima folikul, endometrij, uredne hormone i dovoljnu količinu masnog tkiva. Tijekom puberteta, menstruacija se prvi put javlja kad količina masti u tijelu naraste na 17%, a menstruacija prestaje ako ta količina padne ispod 12%. Stoga balerine i sportašice koje intenzivno treniraju često nemaju menstruaciju.

Žena koja uzima hormone nema menstruaciju nego krvarenje iz maternice uzrokovano umjetnim davanjem hormona, odnosno nakon prestanka njihova uzimanja. Menstruacija je jedino moguća ako postoji normalno unutrašnje izlučivanje hormona i ovarijski ciklus.

Prva menstruacija
Prva menstruacija još se naziva menarha ili menarhe, a nastupa u dobi od 10-13 godina pri početku puberteta. Povećana količina masnog tkiva, odnosno prekomjerna tjelesna težina dovodi do ranijeg puberteta (kad količina masti u tijelu naraste na 17% i više).

Menstruacije prve dvije godine često su neredovite, a kasnije su ciklusi uglavnom pravilni.

Zadnja menstruacija
Menopauza je posljednja menstruacija u životu. Možemo govoriti o trajnom prestanku menstruacijskog ciklusa tek kada godinu dana nema menstruacije. Dob žene u kojoj nastupa menopauza veće je stoljećima oko 50 godina. U žena koje puše menopauza nastupa nekoliko godina ranije.

Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastaje prije 40. godine života, a nastanak menopauze nakon 55. godine života se zove kasna menopauza (menopausis tarda). Razdoblje u životu žene koje počinje nakon posljednje menstruacije naziva se postmenopauza. Perimenopauza je naziv za razdoblje od nekoliko godina prije i poslije menopauze.

Predmenopauza, razdoblje koje obično počinje nakon 45. godine, očituje se postupnom pripremom za menopauzu u obliku poremećaja menstrualnog ciklusa i neurednih krvarenja.

Izostanak menstruacije - amenoreja
Amenoreja (amenorrhoea) je naziv za izostanak menstruacije u dobi do 16. godina, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ostalih spolnih karakteristika, ili izostanak menstruacije u razdoblju od 6 mjeseci kod žene koja je već imala menstruaciju.

Podjela
Amenoreja može biti fiziološka i patološka.

Fiziološka amenoreja je normalni izostanak menstruacije u razdoblju prije puberteta, u trudnoći, za vrijeme dojenja i nakon menopauze.

Patološka amenoreja znak je bolesti, a dijeli se na primarnu i sekundarnu.

Primarna amenoreja postoji kad uz normalno razvijene spolne osobine prva menstruacija ne nastupi do 16. godine života. Primarna se amenoreja javlja u 0.1% žena.

Sekundarna amenoreja je izostanak menstruacije kroz tri ciklusa ili 6 mjeseci kod žena koje su već imale menstruaciju kraće ili dulje vrijeme. Ova vrsta amenoreje javlja se u 1% žena.

Dismenoreja
Dismenoreja (dismenorrhoea) je naziv za bol koja se javlja prilikom menstruacija, a nije povezana s nekim patološkim procesom u zdjelici. Bol nastaje zbog stezanja mišićnog sloja maternice.

Nenormalna krvarenja iz maternice
Oligomenoreja (oligomenorrhoea)
Oligomenoreja je naziv za produljeni razmak (6 tjedana do 6 mjeseci) među menstruacijama. Oligomenoreja može biti uzrokovana istim čimbenicima kao i amenoreja, a kad se poremećaj pogorša, oligomenoreja prelazi u amenoreju.

Menoragija
Menoragija (menorrhagia, hypermenorrhoea) je naziv za obilna menstruacijska krvarenja kod kojih je menstrualne krvi više od 80 ml i/ili menstruacija traje dulje od sedam dana.

Metroragija
Metroragija (metrorrhagia) je naziv za potpuno nepravilno i često krvarenje različite veličine.

Menometroragija
Menometroragija (menometrorrhagia) je naziv za produljeno, obilno i nepravilno krvarenje.

Polimenoreja
Polimenoreja (polimenorrhoea) naziv je za učestale cikluse. Radi se o pravilnim krvarenjima u ciklusima kraćim od 21 dan.

Intermentruacijska krvarenja

naziv je za krvarenja između menstruacija

Postmenopauzalno krvarenje

jest krvarenje koje se javlja nešto više od godinu dana nakon menopauze

"Spotting" krvarenje

je točkasto, mrljasto krvarenje

Hemoragijska metropatija
Hemoragijska metropatija (metropathia haemorrhagica) naziv je za obilna, iscrpljujuća, nepravilna krvarenja.

Izvor: www.medicina.hr